Neosporno je da postoji čvrsta veza između ekonomije i demografije. Što više, demografski podaci na neki nam način otkrivaju krajni ekonomski potencijal jednog područja ili zemlje.
Jučer je prilikom gostovanja u otvorenom poznati hrvatski demograf Stjepan Šerc iznio određene podatke o demografskim kretanjima u Hrvatskoj, te o utjecajima istih na mirovinski sustav i ekonomiju općenito.
To mi je dalo inspiraciju da na internetu potražim podatke o demografskim kretanjima, ( iako nisam demograf ), u Županiji Posavskoj. Nažalost u našoj županiji ne postoji, ( ili ja barem nisam uspio naći ) jasna statistika o demografskim kretanjima stanovništva.
Od svih objavljenih dokumenta i internet tekstova/članaka najviše podataka o demografskoj slici Županije Posavske pronašao sam u dokumentu “strategija razvoja Županije Posavske”.
Pa pogledajmo što nam kažu podaci iz strategije razvoja Županije Posavske.
Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine Županija Posavska ima 48.089 stanovnika. Broj stanovnika Županije Posavske se u periodu od 1991 do 2007 godine smanjio za 35%, a od 2007 do 2013 godine smanjio se za još dodatnih 5% posto.
Prirodni prirast stanovništva u Županiji Posavskoj je negativna (broj živorođenih osoba je manji od broja umrlih ), a uz to veliki problem predstavlja masovno iseljavanje mladog i radno sposobnog stanovništva.
O stopama iseljavanja stanovništva najbolje nam govore podaci iz Franjevačkog samostana u Tolisi. Prema njihovoj evidenciji s područja Župe Tolise samo u 2014 godini iselilo se 440 stanovnika.
Prema službenim podacima Zavoda za statistiku FBiH, preko 1.300 stanovnika je napustilo Posavsku županiju u periodu 2007 do 2013. godine
Treba uzeti u obzir da je stvarni broj osoba gotovo sigurno osjetno veći od 1.300 iz prostog razloga što svi koji su se iselili nisu još odjavili svoje prebivalište iz BiH.
Nadalje u vezi iseljavanje zabrinjava podatak da je od tih 1300 iseljenih, 8% iseljenika u dobi od 18 do 24 godine, a čak 38% je u dobi od 20 do 34 godine.
Možda se potpuni razmjeri demografske katastrofe našeg kraja mogu najbolje vidjeti prikazom statistike o broju djece koja pohađaju osnovne škole.
Naime, broj učenika koji pohađaju osnovno obrazovanje na području Županije Posavske bilježi konstantan pad, tako da je za posljednjih sedam godina broj osnovaca smanjen za čak 1.000 učenika.
Broj upisanih učenika u prvi razred školskoj u 2013/14. je manji za 33,7% u odnosu na školsku 2007/.08. godinu.
Da rezimirao 33,7 posto je jedna trećina, što znači da se u periodu od 6 godina broj učenika upisanih u prvi razred smanjio za čitavu trećinu.
Do osjetnog smanjenja broja učenika u osnovnim škola došlo je zbog smanjenja stope prirodnog priraštaja u Županiji Posavskoj te zbog aktualnog trenda odlaska mladih ljudi s ovih područja.
Nažalost podaci u strategiji ne obuhvaćaju period od 2013 pa do danas, no sigurno je da su negativni trendovi nastavljeni i da se i dalje nastavljaju.
Kada se uzmu u obzir svi ovi gore nabrojani podaci, kada se uzme u obzir da je od ulaska Hrvatske u EU trend iseljavanja osjetno pojačan, onda treba postaviti realno pitanje, da li je uopće moguće bilo što napraviti da se trendovi preokrenu?
Ako nema mladog stanovništva, a mlado stanovništvo je nužno za gospodarski rast, tko će onda kvragu razviti Županiju Posavsku ili konkretnije općinu Orašje?
Bojim se da su nam demografski podaci toliko loši, da je dugoročno Županija Posavska osuđena na propast. Nažalost ne vidim, ni u vlasti ni u oporbi, snagu koja bi tu nešto mogla znatnije preokrenuti.
Nedavno je na jednom portalu fronteslobode.ba objavljen tekst, ( vidi ovdje )autora Dine Šakanovića s naslovom demografski armagedon je počeo. Autoru svaka čast na tekstu, ali meni se čini da je i pojam armagedon blaga riječ, za opisivanje demografskog sunovrata našega kraja.
Da sad nekom strancu pokažem demografske podatke našeg kraja, kladim se da bi zaključio da nas je pokosila kuga. Mi znamo da nas nije pokosila kuga, ali pokosili su nas domoljubi i njihov kriminal, ubiti, isti vrag.
Autor: Mario Pejić
Bilješka: Podaci i informacije preuzeti su iz strategije razvoja Županije Posavske. Preuzeti podaci nalaze se na 7, 8 i 18, stranici strategije razvoja.
Strategiju razvoja možete pogledati klikom ovdje
