Bosna i Hercegovina ulazi možda i u najveću krizu od ratova devedesetih. Razlog je taj što su danas na snagu stupili zakoni koje je 27.02 usvojila narodna skupština RS-a, a kojima se državnim institucijama ( SIPA, Sud BiH,Tužiteljstvo BiH, VSTS ), zabranjuje rad na teritoriju RS-a.
Opasnost ovih zakona krije se u tome što bi mogli dovesti do sukoba dvije institucije koje su obučene i ovlaštene da koriste silu. To se odnosi na SIPU i MUP RS-a. Ako bi djelatnici SIPE danas radili poslove iz svoje nadležnosti i ako bi djelatnici MUP-a RS-a radili poslove iz svoje nadležnosti, onda bi MUP RS-a trebao spriječiti SIPU da djeluje na teritoriju RS-a. Tu postoji mogućnost sukoba. Naravno postoji mogućnost i da jedna strana kapitulira. Npr da SIPA obustavi rad u RS-u, što bi značilo poraz državnih institucija, ili da MUP RS-a odbije izbaciti SIPU, što bi značilo poraz Dodik i institucija RS-a.
Zasada se iz SIPE još nisu očitovali o tome hoće li obustaviti rad na teritoriju RS-a, dok je Dodik već rekao kako će djelatnici MUP-a RS spriječiti eventualno privođenje dužnosnika RS-a po naredbama Suda i Tužiteljstva BiH.
Geopolitički kontekst
Sukob između Dodika i državnih institucija nije samo pravno-sigurnosno već i geopolitičko pitanje. Sukob je eskalirao nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt u maniri kolonijalnog gazde nametnuo zakone po kojima je Dodik prvostupanjski osuđen na godinu dana zatvora i zabranu bavljenja politikom u periodu od 6 godina. U vrijeme nametanja tih zakona Schmidt je imao otvorenu podršku Američke ambasade. U međuvremenu Trump je pobijedio Bidena na izborima i pokrenuo najveća geopolitička preslaganja na svjetskoj sceni od završetka hladnog rata. Amerika napušta Europu, a Dodik tu vidi priliku da ostvari dugo najavljivanje ciljeve o odcjepljenju RS-a. Nešto blaža verzija od odcjepljenja je vraćanje na izvorni Dayton, što za Dodika znači eliminiranje svih onih državnih institucija koje nisu propisane direktno Daytonskim sporazumom.
Slično kao što je Hrvatska devedesetih procijenila da je povoljan geopolitički trenutak za stvaranje države, tako izgleda Dodik danas procjenjuje da je povoljan geopolitički trenutak za neki vrstu odcjepljenja RS-a, pa makar onu pravnu. Da li se Dodik prekalkulirao, to je sada teško za reći. OHR oklijeva da smijeni Dodika zato što postojeće snage EUFOR-a u BiH nisu dostatne za bilo kakvu ozbiljniju akciju. Očigledno nitko ne želi veću eskalaciju, jer pored rata u Ukrajini, Europi ne treba i novi rat na Balkanu.
Reakcije Bošnjaka i Hrvata
Stupanje na snagu “Dodikovih” zakona očekivano je izazvalo brojne reakcije Bošnjačkih i Hrvatskih političara. Bošnjaci uglavnom najavljuju apelaciju Ustavnom sudu BiH, te traže da djeluje međunarodna zajednica. Kakvi su planovi Bošnjaka u slučaju da međunarodna zajednica digne ruke od BiH nije jasno. Ustavni sud može poništiti zakone, ali što to vrijedi kada je Dodik zabranio državnim institucijama rad u RS-u. Dakle opet se vraćamo na mogućnost sukoba državni i entitetskih institucija, a tu se entiteske jače.
I dok Bošnjaci glasno galame, “vođa” Hrvata u Bih Dragan Čović šuti. On ignorira krizu i priča floskule o Europskomm putu BiH. Ne želi se Čović otvoreno svrstati ni na jednu stranu. Čeka Čović ishod sukoba. Puno je tu nezgodnih i teških pitanja za Čovića. Što ako RS krene u odcjepljenje? Što će u tom slučaju uraditi Čović i na koji način će pozicionirati Hrvate u BiH? Nije Dodik slučajno spomenuo Čoviću obnovu Herceg – Bosne. Želi Dodik da krene i Čović, no Čović je oprezan i čeka ishod pokrenute krize. Nešto slično su radili Bošnjaci devedesetih kada su čekali ishod Srpsko – Hrvatskog obračuna u Jugoslaviji.
Uglavnom Bosna i Hercegovina je opet u teško krizi. Neki kažu da je Bosna i Hercegovina u krizi od osnutka države. To je točno, no razlika je u tome što je sada u krizi i međunarodna zajednica koja je Bosnu i Hercegovinu sve ove godine održavala na životu. Može li BiH preživjeti velika geopolitička preslagivanja na svjetskoj sceni? Puno je tu kalkulacija, a odgovor će dati vrijeme.
Autor: Mario Pejić
Odgovori