U pokušaju odgonetanja porijekla naziva posavskih mjesta, često se čuje, pa i zapiše, da je selo Donja Mahala u oraškoj općini dobilo naziv nakon što su u Orašje i Bosanski Šamac naseljeni muslimani protjerani iz tadašnje kneževine Srbije, 1862. godine. Pretpostavljalo se da je tomu tako, jer su ti doseljenici, išavši iz Orašja u Šamac (tada zvani Donja i Gornja Azizija) morali prvo proći kroz ovo selo, pa su ga nazvali Donja Mahala (mahala (turcizam) – dolazi iz arapskog jezika i znači: 1. dio grada ili sela, gradska četvrt, zaselak; 2. ulica, sokak). Međutim, ova interpretacija je pogrešna, jer se ovaj oblik imena navedenog sela javlja u povijesnim izvorima puno prije doseljavanja muslimanskih izbjeglica iz Srbije. Čini se da je prvenstveno uz rijeku Savu bilo jedno veće naselje zvano Utorkovište iz kojega su se vremenom odvajala druga sela: Tolisa, Kostrč, Ugljara i Donja Mahala. Kada se to cijepanje točno desilo teško je ustanoviti no prateći povijesne izvore evo kako se kronološki Donja Mahala javlja u njima:
1717. – Vtorcouiste – (Matica krštenih župe Županja)
između 1718. i 1739. – Praedium Utorkovich (suviš Utorković) (u izvješću Gustava Bodensteina iz tog razdoblja, slika 1). Suviš (praedium) je u pravnoj terminologiji slavonske vojne granice, kojoj je u ovom razdoblju pripadao i pojas zemljišta južno od Save, označavao zemlju koja se mogla slobodno kupiti ili prodati, dati na dražbu ili u zakup.
1742. – Turchouiste – (u popisu apostolskog vikara Pave Dragićevića). Tada ne postoje izdvojena sela Tolisa, Kostrč i Ugljara.
1747. – Utorkoviste, Utorkouisste, Утарковище – (Matica umrlih župe Bijela). Tolisa se ove godine javlja zasebno.
1750. – Утурковище – (Matica krštenih župe Bijela). Kostrč se ove godine javlja zasebno.
1752. – Уторковић ali istovremeno i Уторковище – (Matica krštenih župe Bijela). Ugljara se ove godine javlja zasebno.
1753. – Utorkoviste – (Matica krštenih župe Bijela)1755. – Уторковисте – (Matica krštenih župe Bijela)
1756. – Уторковисте ponekad i Уторковище – (Matica krštenih župe Bijela)
1757. – Уторковище ponekad i Уторковишће – (Matica krštenih župe Bijela)
1758. – Уторковище ali i Doglena Mala kasnije i Utorscovichie, Utorcovichie, Utorkoviscte – (Matica krštenih župe Bijela). Oblik Doglena Mala (Doljna Mala) prvi puta se spominje 19. listopada 1758. godine i to dva puta u dva različita zapisa.
1759. – Уторковище, Уторковисте, Utorcovisti, – (Matica krštenih župe Bijela) Dolna Mala (Matica vjenčanih župe Bijela)
1760. – Maladolna ¬– (karta datirana 1760. godine, slika 2) –Dolgnamala, Utorcovisti, Utorkovissti – (Matica krštenih župe Bijela)
1761. – Doglna Mala, Donglia Mala, Doglina Mala, Dolgna Mala, Utorcoviste – (Matica krštenih župe Bijela). Ove godine podjednako su zastupljeni nazivi Dolnja Mala i Utorkovište. U jednom zapisu na latinskom jeziku čak stoji: Dolgna mala alias Utorcovisste (Dolnja Mala iliti Utorkovište).
1762. – Torcoviste, Utorcoviste, Turcovichi, Utorcovichi – (Matica krštenih župe Bijela). Ove godine uopće nema upisa Donja Mala.
1763. – Utorcoviste, Uturcoviste, Doglna Mala – (Matica krštenih župe Bijela)
Kako vidimo, naziv Donja Mala u različitim transkripcijama pojavljuje se od 1758. godine, dakle više od 100 godina prije naseljavanja muslimana u Orašje. Istovremeno već imamo zasebne zapise imena ostalih sela koja su nekoć činila Utorkovište ali naziv Utorkovište ostaje istoznačan s Dolnjom Malom, pa se tako i pojavljuje sve do 1802. godine od kada potpuno iščezava a nastavlja se koristiti naziv Donja Mala u različitim transkripcijama pa čak i onim latinskim kao: Inferiori Opido (Donji Grad), Inferiori Villa (Donje Naselje), Villa inferior (Naselje donje), Tolissa Inferior (Tolisa Donja), inferiori parte Tollissae (donji dio Tolise), Pago inferiori (Selo donje), itd. Čak se i današnji oblik Danja Mahala javlja još u prvoj polovici XIX. stoljeća.
Nedvojbeno je da riječ „mahala“ dolazi iz turskog jezika i označava dio sela ili ulicu. No zašto baš „donja“? Postoje dva moguća odgovora na ovo pitanje. Stanovništvo ovog sela uglavnom vuče porijeklo iz prekosavskih krajeva. Gledano iz Slavonije u Bosnu, naselja uz Savu su ne samo reljefno „niža“ (donja) nego su i bliža onima koji su ime nadjeli. Sličan primjer imamo u slučaju Gornjeg i Donjeg Egipta, gdje je Donji Egipat na sjeveru, a Gornji na jugu. Druga mogućnost je da su stanovnici Babine Grede, koji su se doselili u bosansku Posavinu, prenijeli naziv dijela tog sela, jer u Babinoj Gredi postoji dio koji se zove Donja Mahala.
Autor: Marko Matolić
Foto:
SLIKA 1: Dio karte Gustava Bodensteina za razdoblje 1718.-1739. godine
SLIKA 2: Dio karte iz 1760. godine. Vidimo da su obje karte pravljena sa pogledom iz tadašnje Austrije, te je sjever dolje, a jug gore. Moguće je da je zbog ovakve percepcije Mahala i nazvana „donjom“.
