Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku je, na temelju kaznene prijave Policijske uprave osječko-baranjske, provelo dokaznu radnju prvog ispitivanja osumnjičenog državljanina Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (1968.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ-a RH i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ-a RH. (21. 7. 2021.)
Postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni 53-godišnjak od svibnja 1992. godine do 28. lipnja 1993. na području općine Orašje; tijekom rata u Bosni i Hercegovini između pripadnika Vojske Republike Srpske s jedne strane i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Bosne i Hercegovine (Armije BiH) s druge strane te oružanog sukoba između pripadnika HVO-a i pripadnika Armije BiH; počinio navedeno kazneno djelo.
Osnovano se sumnja da je obnašajući dužnost zapovjednika Vojne policije Operativne zone Posavina do rujna 1992. godine, a od rujna 1992. do 28. lipnja 1993. dužnost zapovjednika 5. bojne Vojne policije Posavina–Orašje (djelovala u sklopu 106. brigade HVO-a Orašje) osnovao improvizirane zatvore u prostorijama Osnovne škole u Donjoj Mahali i Srednjoškolskog centra u Orašju te više manjih zatvora na različitim lokacijama na području općine Orašje među kojima i improvizirani zatvor u garaži pored obiteljske kuće te u atomskom skloništu u Orašju.
Time je bio ovlašten za izdavanje zapovjedi sebi podređenim pripadnicima i odgovoran za osiguranje prostora zatvora te poštivanje i primjenu ratnog i humanitarnog prava o sigurnosti i zaštiti civila i postupanju s ratnim zarobljenicima na tom području, u kojima je sam ili s drugim pripadnicima zatvarao zarobljene pripadnike Vojske Republike Srpske i pripadnike bošnjačke nacionalnosti ako su bili pripadnici Vojske Republike Srpske te civile srpske, bošnjačke nacionalnosti i Hrvate za koje je sumnjao da surađuju s pripadnicima Vojske Republike Srpske.
Osnovano se sumnja da je postupio protivno općepriznatim pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog običajnog prava o sigurnosti i zaštiti civila i ratnih zarobljenika, osobno ozljeđivao zatočene civile i ratne zarobljenike, psihički i fizički ih zlostavljao te sudjelovao u nanošenju teških tjelesnih ozljeda, kao i da ih je mučio i nečovječno postupao prema njima, te da je fizički zlostavljao civile Srbe i Hrvate za koje je sumnjao da surađuju s neprijateljem.
Postoji osnovana sumnja da je poticao pripadnike Vojne policije HVO-a i sebi podčinjene na takve radnje prema zatočenicima te nije poduzeo ništa da se nezakonita postupanja spriječe, a da se počinitelji zlostavljanja i ubojstava kazne, iako je znao da njemu podčinjeni pripadnici neometano ulaze u improvizirane zatvore te zarobljene civile i one civile koji navodnu surađuju s neprijateljem te zarobljene pripadnike protivničkih postrojbi zlostavljaju prilikom ispitivanja, premlaćuju i muče, a neke od njih i ubijaju.
Osnovano se sumnja i da je osobno protuzakonito zatvorio veći broj civila srpske nacionalnosti i sudjelovao u njihovom zlostavljanju, kao i u zlostavljanju ratnih zarobljenika i civila izvan zatvora, pri čemu je koristeći se svojim ovlastima sprječavao poduzimanje potrebnih mjera i radnji nužnih za utvrđivanje neposrednih počinitelja i na taj način odobravao i ohrabrivao nezakonita postupanja sebi podređenih pripadnika, pristajući na to da oni nastave s takvim radnjama i pristajući na posljedice takvih radnji. Uslijed navedenih radnji poduzetih prema najmanje osamdeset civilnih i vojnih osoba, dvadeset i tri osobe su preminule, jedna je silovana, a ostale su zadobile teške tjelesne ozljede.
Sucu istrage Županijskog suda u Osijeku predloženo je određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od bijega.
