Kada su u pitanju jeftiniji proizvodi kupci ne poznaju granice pa pogranične gradove u Bosni i Hercegovini svakodnevno opsjedaju građani susjednih zemalja. Kupuje se sve, od prehrambenih artikala, građevinskog materijala, namještaja i bijele tehnike pa do odjeće, obuće, opreme za bebe te igračaka, piše Marija Lešić za Glas Slavonije HR
Jedan od osnovnih razloga odlaska u prekogranični šoping jest povrat poreza na dodanu vrijednost, koji se obračunava prema jedinstvenoj stopi od 17 posto, za koliko stanovnici susjednih država u BiH kupuju jeftiniju robu. O osjetnom porastu šoping-turizma govore podaci koje je Glasu Slavonije dostavila Uprava za indirektno oporezivanje BiH sa sjedištem u Banjaluci.
U 2016. godini strani državljani na graničnim prijeazima podnijeli su ukupno 290.689 zahtjeva za povrat PDV-a u BiH u ukupnom iznosu od 11,4 milijuna konvertibilnih maraka (oko 44 milijuna kuna), na kupljenu robu u vrijednosti 78,32 milijuna KM (oko 305 milijuna kuna). U odnosu na godinu ranije podneseno je čak 57.200 zahtjeva više, a povrat PDV-a veći je za oko 2,8 milijuna KM nego u 2015. godini.
– U Bosni i Hercegovini najviše su kupovali građani Srbije, Hrvatske i Crne Gore, a najčešće je riječ o robi široke potrošnje – pojašnjava glasnogovornik Uprave Ratko Kovačević. Podsjeća kako pravo na povrat PDV-a imaju strani državljani koji nemaju stalno mjesto boravka u BiH, a ostvaruju ga na robu kupljenu u BiH koju iznose izvan carinskog područja te države. Carinskoj službi na uvid daju račune, robu i original popunjen obrazac za povrat poreza.
– Važno je napomenuti da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana, pojašnjava Kovačević.
Prema dostavljenim pojedinačnim podacima, na graničnim prijelazima u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, koje od susjedne BiH dijeli rijeka Sava, a preko kojih Slavonci svakodnevno odlaze u prekogranični šoping, lani je podneseno čak 101.429 zahtjeva za povrat PDV-a, u prosjeku čak 277 zahtjeva dnevno i to na robu kupljenu u vrijednosti od 27,4 milijuna KM, ili oko 106 milijuna kuna. Zatraženi povrat PDV-a iznosi oko četiri milijuna KM, odnosno nešto manje od 16 milijuna kuna.
Gotovo polovina zahtjeva zaprimljena na graničnim prijelazima u BiH koji vode u Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku županiju, njih čak 43.499, odnosi se na granični prijelaz Orašje, a broj zahtjeva za povrat PDV-a veći je za više od 3000 u odnosu prema 2015. godini. Prilikom napuštanja carinskog područja BiH građani su na graničnom prijelazu Orašje prijavili kupljenu robu vrijednu više od 10 milijuna KM (oko 40 milijuna kuna) za koju su tražili povrat oko 1,5 milijuna KM (oko šest milijuna kuna) PDV-a.
Slijedi granični prijelaz Brčko s 23.535 zahtjeva, Gradiška sa 16.850, Šamac sa 10.477 te Brod, gdje su kupci lani na izlasku iz BiH podnijeli 7068 zahtjeva za povrat PDV-a.
Svakako treba napomenuti da je ukupni iznos novca koji su Slavonci, ali i građani iz drugih dijelova Hrvatske te ostali strani državljani lani ostavili u susjednoj BiH daleko veći od onoga koji je izračunat na temelju povrata PDV-a. Naime, pravo na povrat PDV-a ostvaruju kupci koji kupe robu u vrijednosti minimalno 100 konvertibilnih maraka (oko 400 kuna), a mnogo je onih koji svakodnevno u šoping-centrima u BiH potroše manje od toga iznosa za jednu kupnju.
Preuzeto sa: http://www.glas-slavonije.hr/
