Iz godine u godinu sve je manje učenika u našim školama. Stanje je već sada krajnje zabrinjavajuće, u pojedinim školama jednostavno nema dovoljno učenika da se formira razred, pa se ide na neprirodno spajanje razreda.
Sadašnje loše stanje posljedica je iseljavanja, a kako se iseljavanje intenziviralo u budućnosti stanje će biti još gore, a u školama će biti sve manje učenika. Prije ili kasnije, za godinu, dvije ili pet, ministarstvo prosvjete i vlada ŽP biti će prisiljeni zatvarati škole. Nema te matematike po kojoj će sve škole koje sada rade moći nastaviti s radom.
Analizirajmo statističke podatke. Ove godine, prema podacima ministarstva prosvjete prvi razred upisalo je 210 učenika , a 2016 godine prema podacima zavoda za statistiku rođeno je 143 djece. Znači za pet – šest godina, kada generacija 2016 krene u prvi razred biti će 30 posto učenika manje nego li ih ima ove godine i to pod optimističnim uvjetom da se nijedno dijete ne iseli, odnosno da nijedna obitelj čije je dijete rođeno prošle godine ne ode za zapad.
Računamo li iseljavanje, moglo bi se dogoditi da za pet – šest godina bude i duplo manje učenika za upis u prvi razred nego li se upisalo ove godine.
Kako se već i ove godine spajaju razredi, a u manjim selima se zadnji par godina rađa tek po 3 – 4 djece godišnje, jedina solucija biti će zatvaranje praznih škola. Ne pišem ovo na temelju nekih posebnih saznanja i informacija, niti želim koga plašiti, no bez djece neće biti ni potrebe za školama.
Vladajući HDZ može neko vrijeme politički održavati škole na život, nezgodno je za vladajuće zatvarati škole. Prvo se treba pobrinuti za tamo zaposlen stranački kadar, a uz to postoji i ona politička dimenzija.
Naime, kada se zatvori škola selo je faktički proglašeno mrtvim. Nema jasnijeg znaka od propasti nego kad se krene sa zatvaranjem škole. Nema djece, nema budućnosti.
Tek kad se krenu zatvarati škole, ( a prije ili kasnije će se s time morati krenuti ), ljudima će u potpunosti biti vidljivi rezultati promašene politike HDZ-a BiH i upravo zato HDZ će odugovlačiti koliko može da zatvaranjem škola dodatno ne bi uznemiravao narod.
Realno, kad bi se vladajući držali kriterija formiranja razreda već sada bi se neke područne škole zatvorile, a malobrojni učenici što ih pohađaju prebacili bi se u preostale veće škole. Primjerice iz Kostrča u Tolisu i slično.
Unatoč političkom odugovlačenju, bez učenika ne vrijedi održavati škole. Što će neka područna škola raditi, kada će za par godina svi razredi moći stati u jednu učionicu.
Na kraju, samo ostaje tužno pitanje, koja škola će se prva zatvoriti? Kandidata nažalost ima.
Autor: Mario Pejić
